Ministar Delić nakon završetka takmičenja na Igmanu: Organizacija 53. EFNS-a na Igmanu jedna od najboljih u povijesti njegovog održavanja

Bosnian

U periodu od 5. do 11. februara u Sarajevu održana je najveća šumarska manifestacija u svijetu "53. EFNS - Evropsko takmičenje šumara u nordijskim disciplinama, Sarajevo-Igman 2023".

Ova značajna i velika manifestacija okupila je oko hiljadu šumara iz Evrope, a na Igmanu se takmičilo oko 700 takmičara iz 21 zemlje Europe, uključujući i zemlju domaćina - Bosnu i Hercegovinu. Osim takmičarskog dijela koji je trajao tri dana, ova manifestacija podrazumijevala je i edukativno - stručne prezentacije, promociju Bosne i  Hercegovine, njene kulturno-historijske baštine i turističkih kapaciteta Igmana, ali i drugih turističkih lokacija koje su gosti posjetili tokom sedmodnevnog boravka u Sarajevu, u okviru organizovanih izleta.

Podsjećamo, održavanje ovog takmičenja odlukom Vlade Kantona Sarajevo proglašeno je događajem od posebnog značaja. U kontinuitetu već godinu dana se radilo intenzivno na uređenju infrastrukture koja će i nakon održavanja takmičenja ostati u funkciji,  kao rekreativni sadržaj za građane Sarajeva i turiste, ali i kao opcija za održavanje biatlonskih takmičenja u budućnosti.

Ministar privrede KS Adnan Delić podsjetio je da je odluka o organizaciji 53. EFNS-a u Sarajevu donosena u Italiji 2018. godine, gdje je Bosna i Hercegovina kao kandidat za organizaciju ovog takmičenja izabrana jednoglasno od strane Stručnog komiteta EFNS-a.

„Bosna i Hercegovina izabrana je da bude domaćin 53. EFNS-a koji se trebao održati 2021. godine. Zbog pandemije, Komitet EFNS-a odlučio je prolongirati za godinu kasnije, što se na kraju ipak prolongiralo do februara ove godine. Takmičenje je završeno i prema svim povratnim informacijama, pa i od predstavnika komiteta EFNS-a, ovo je dosad najbolje organizovan EFNS u povijesti njegovog održavanja“, istakao je ministar Delić.

Održavanje ovog takmičenja na Igmanu, osim organizacije samog događaja, podrazumijevalo je i obnovu uništene i zapuštene biathlonske olimpijske infrastrukture u čemu su, shodno sporazumu s Ministarstvom privrede, učestvovala kantonalna preduzeća „ZOI '84“ i „Sarajevo šume“, dok je dio oko organizacije samog takmičenja, uz drugo pomenuto preduzeće, najvećim dijelom iznijelo Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva Federacije BiH.

„Za organizaciju samog takmičenja utrošeno je oko 500.000 KM, i to za nabavku tehničkih pomagala i samu organizaciju takmičarskog dijela. Moram napomenuti da je EFNS takmičenje koje kroz kotizacije vraća taj uloženi novac, obzirom da je svaki učesnik plaćao kotizaciju za prijavu, bez obzira na učešće na samom takmičenju, a takmičari su dodatno plaćali kotizacije za svaku disciplinu u kojoj su se takmičili, kao i kotizaciju za edukativne izlete. Ako tu uključimo i novac koji su učesnici EFNS-a ostavili u Sarajevu za sedmodnevni boravak u hotelima, kao i hranu i sve druge troškove, mi smo praktično, kroz direktne i indirektne prihode vratili uloženi novac“, pojasnio je ministar.

Osim troškova organizacije takmičenja, neophodno je bilo i raditi na obnovi infrastrukture na Velikom polju, što je podrazumijevalo sanaciju i izgradnju strelišta za biatlon, izgradnju tehničke baze, iskopavanje i uređenje 12,5 metara staza po IBU standardima, ambijentalno uređenje šireg područja Velikog polja, te nabavku svih mašina i tehničkih sredstava i pomagala za održavanje ovog takmičenja, kao što je ratrak, alpine sherpa, biathlonske puške i drugo.

 

Organizatori ističu i da je nematerijalna korist daleko veća jer su svi takmičari složni u stavu da je ovo najbolje organizovano takmičenje, kao i da je infrastruktura urađena po svim standardima koji zadovoljavaju i zahtjeve za organizaciju zahtjevnijih takmičenja ko što su svjetska prvenstva i kupovi. A kako je istakao ministar Delić, upravo to je krajnji cilj ulaganja u Bjelašnicu i Igman koja se mjere desetinama miliona u protekle dvije godine.