Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. marta i prilika je da se podsjeti na važnost šuma i njihovu zaštitu. Šume su najsloženiji ekosistem na Zemlji.
Procjenjuje se da pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti naše planete. U novije vrijeme sve se više govori o važnosti šuma u socijalnom smislu, općekorisnim funkcijama šuma i važnosti istih za zdravlje ljudi.
Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito: u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sistem, utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje, u utjecaju na klimu, u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline, u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva.
Na području Kantona Sarajevo šume i šumsko zemljište zauzimaju površinu od ukupno 82.998,88 ha, od toga u privatnom vlasništvu 12.252,08 ha (14,76%), a u državnom 70.746,80 ha (85,24%). Privatnim šumama upravljaju njihovi vlasnici, a poslove u pogledu gospodarenja obavlja Uprava za šumarstvo, dok poslove gospodarenja državnim šumama obavlja KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo. Šumski resursi Kantona Sarajevo predstavljaju ključni faktor za optimalno funkcioniranje cjelokupnog ekosistema.
Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
Kako je to bilo nekad?
Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja.
Ove drevne šume bile su isprekidane otvorenim područjima na kojim se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.
Danas, kroz prizmu aktualnih klimatskih promjena važnost šuma očituje se i kroz činjenicu da su šume najveća aktivna spremišta ugljika.
Ekološka važnost šuma danas je višestruka
Šume sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, a one iznad i u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Kod dugotrajnih kiša i pljuskova s velikom količinom vode i kod topljenja snijega, šume akumuliraju velike količine vode koju kasnije polako otpuštaju. Učinkovitost zaštite od voda ovisi o mnogim faktorima npr. konfiguraciji tla, reljefu, vrsti i dobi drveća. U tom smislu posebno su važne nizinske šume koje imaju važnu ulogu zaštite od poplava.
Važnu ulogu šume imaju i pri zaštiti tla od erozije, klizanja tla, odnošenja tla vjetrom i vodom te osiromašivanja tla, posebno na nagnutim terenima. Važna su zaštita prometnica od padanja kamenja i udara vjetra te utječu na smanjenje umora vozača i čine vožnju ugodnijom. U alpskim područjima šume imaju značajnu ulogu jer sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa.
Veće šumske površine utječu i na klimu tako da ublažavaju velika kolebanja temperature u obližnjim naseljima i sprječavaju pojavu strujanja hladnih zračnih masa. Ljeti povećavaju vlažnost zraka, te sprečavaju promjene mikroklime određenog područja, štite naselja od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke te zadržavaju velike količine prašine. U procesu asimilacije pročišćavaju zrak, a to nerijetko dovodi do propadanja stabala zbog prevelikog onečišćenja. Zdrave šume proizvedu oko 20 t kisika po hektaru godišnje, a pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama te su važne za očuvanje biološke raznolikosti.
http://www.youtube.com/watch?v=lQdUFr_lrMI
<http://www.youtube.com/watch?v=lQdUFr_lrMI&feature=youtu.be>
&feature=youtu.be