Bolest "plavog jezika" je virusna, insektima prenosiva bolest domaćih i divljih preživara kao što su goveda, ovce, koze, jeleni. Bolest se najčešće klinički manifestuje kod ovaca, dok se kod goveda rjeđe javlja. Ne spada u zoonoze (bolesti koje se prenose na ljude), niti se bolest prenosi sa životinje na životinju.
Bolest se javlja u onim regionima koji klimatski pogoduju vektorima. To su mahom tropski i suptropski predjeli. Međutim, pomjeranjem klimatskih zona, javljaju se slučajevi oboljenja u onim krajevima u kojima do tada bolest nije registrovana. Bolest se javlja sezonski obično u kasno ljeto kad je populacija vektora - insekata najveća. Insekti, hraneći se krvlju bolesnih životinja, prenose virus na zdrave životinje.
U Bosni i Hercegovini bolest "plavog jezika" prvi put je zabilježena 2002. godine kad je registrirana u 13 općina Federacije BiH. Nakon toka nije bilo registriranih novih slučajeva.
Bolest "plavog jezika" ove godine je još zabilježena u Srbiji, Albaniji, Makedoniji, Rumuniji, Bugarskoj, Italiji, Grčkoj, Rusiji, Kipru, Turskoj. Oboljenje je rasprostranjeno na svim kontinentima.
Obzirom na prisutnost bolesti plavog jezika na području cijele Bosne i Hercegovine, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je donio Odluku o određivanju zaraženog područja radi pojave bolesti plavog jezika, broj: 02-3-27-20-864-13/16 od 22.09.2016. godine, gdje je čitava teritorija Bosne i Hercegovine određena zonom zaraženog područja, sa obavezom provođenja mjera iz Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjavanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 38/10).
Klinička slika
Vrijeme koje protekne od inficiranja do ispoljavanja kliničkih simptoma je od 2 do15 dana, a najčešće 7. Prvi simptom je povišenje temperature 40 – 42,5⁰C, a zatim se javljaju respiratorne smetnje, hiperemija gornje usne, pojačana salivacija, nosni iscjedak koji je u početku serozan, a kasnije gnojan i sa primjesama krvi. Čest simptom je hiperemija usana i ušiju, hemoragije (krvarenja) i ulceracije sluzokože usta, opšta slabost i poremećaj cirkulacije. Edem (otok) jezika, usana, kapaka i ušiju javljaju se oko dva dana nakon povišenja temperature. U ovoj fazi bolesti plavog jezika, blagi slučajevi infekcije završavaju se potpunim oporavkom životinja. U težim slučajevima, lezije progrediraju u erozije sluzokože nosa i usta. Nekrotične promjene u ustima za posljedicu imaju neprijatan zadah iz usta i bol, pa životinje često drže usne u posudi sa vodom. Otečen i cijanotičan, tj. modar jezik viri iz usta – plavi jezik. Prije uginuća životinja progresivno slabi, a javlja se i krvav proliv. U kasnijoj fazi oboljenja, nastaju cijanoza i otok jezika, očnih kapaka i lica. Oboljele ovce najčešće uginu usljed aspiracione pneumonije. Promjene na papcima nastaju na kraju perioda povišene tjelesne temperature.
Stanje bolesti plavog jezika na području Kantona Sarajevo
Polovinom septembra 2016. godine na području općine Ilijaš (selo Sirovine) je zabilježen prvi slučaj plavog jezika kod jedne ovce.
Na području Kantona Sarajevo je u periodu od 15.09.2016. do 20.10.2016. godine zabilježeno 12 domaćinstava gdje je službeno potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca i jedno domaćinstvo gdje je potvrđena bolest plavog jezika kod jedne krave.
Najveća koncentracija bolesti je prisutna u općini Hadžići (11 domaćinstava), dok je na području općine Ilijaš i Vogošća zabilježen po jedan pozitivan rezultat.
Ukupno je uginulo 35 ovaca, dok su kod 67 ovaca prisutni klinički znaci oboljenja.
U skladu sa odredbama Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjavanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 38/10) veterinarski inspektor naređuje odgovarajuće mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti.
Bilo bi korisno da se stada ovaca koja se nalaze na ispaši u planinskim dijelovima ne vraćaju u područja zaraze dok ne nastupi zahlađenje i ne smanji se broj insekata prenosilaca ove bolesti.
Obzirom da se u narednom periodu očekuje značajnije zahlađenje tako će se smanjiti kretanje vektora, te je za očekivati da će se i širenje bolesti u znatnoj mjeri smanjiti.