OBAVJEŠTENJE ZA RATARE

Dolaskom toplijih dana i kretanjem vegetacije, savjetujemo ratare da pregledaju usjeve ozimih žitarica na prisustvo korova, i po potrebi obave tretiranje sa herbicidima. Korovi svojim prisustvom ugrožavaju prinos jer ozimim kulturama oduzimaju hranu, svjetlo i prostor, otežavaju žetvu, a mogu uzrokovati i polijeganje.Smatra se da štete od korova iznose 10-20 % vrijednosti žetvenih prinosa i da su veće nego štete od biljnih bolesti i štetnika. Na području Kantona Sarajevo stanje ozimih usjeva je vrlo različito, zavisno od roka sjetve, nadmorske visine, provedenog osnovnog đubrenja, tipa zemljišta, poštivanja plodoreda, kao i pH vrijednosti zemljišta. Ukoliko u ozimim usjevima još nisu provedene prve prihrane, a naročito gdje usjev nije u dobroj kondiciji, koji pokazuje znake lokalnog žutila, obavezno izvršiti prihranu sa azotnim đubrivom, kao na primjer sa KAN-om, u količini 100-150 kg/ha. Najčešći jednogodišnji širokolisni korovi su: obični štir, konica, mišjakinja, mrtva kopriva, loboda, broćika, dvornici, divlji mak, kamilica, poljska gorušica, obična i baštenska pepeljuga. Od višegodišnjih širokolisnih korova najčešće prisutni su: slak, ladolež, gavez, poljski osjak, obični pelin, štavelj, puzava petoprsta i poljska gorčika.

Za uspješnu primjenu herbicida potrebno je poznavati glavne korovske vrste, njihovu biologiju kao i herbicide koje primjenjujemo u različitim kulturama. Nepoznavanje ovih elemenata može dovesti do pogrešne primjene, kao i različitih šteta od herbicida, za koje uglavnom nisu krivi herbicidi, nego onaj ko ih nestručno primjenjuje.

Prema prisustvu dominantnih korova na poljima potrebno je odrediti dovoljno učinkovit herbicid za njihovo usmjereno suzbijanje, kako bi ostvarili ekološki i ekonomski efekat. Veliki broj korova može prezimiti i nicati u proljeće, zato se i preporučuje rano suzbijanje korova u proljetnom roku. Pored dosad navedenog, bitno je znati u kojoj razvojnoj fazi se nalazi usjev i u skadu s tim izvršiti izbor herbicida. Tako imamo herbicide koje primjenjujemo od početka pa do kraja nicanja usjeva, od početka do kraja busanja, od sredine busanja do početka vlatanja, do stadija pojave prvog koljenca, do stadija pojave drugog koljenca, do stadija formiranja zastavičara (vršnog lista). Kraj busanja je optimalni rok za suzbijanje zimskih korova koji rastu iz sjemena.

Izbor herbicida zavisi i od snadbjevenosti kuća koje se bave prometom fitofarmaceutskim sredstvima.Treba imati na umu da se pojedini herbicidi mogu primijeniti samo za neka strna žita recimo za pšenicu i ječam, a za raž i zob ne mogu, neki se mogu koristiti za ozima žita , a za jara ne, ili im je doza u tom slučaju smanjena.Takođe za istu vrstu preporučeni herbicid ne može se koristiti za određene sorte, a za ostale može, ili se može koristiti za merkantilni usjev, a za sjemenski ne može.

Za folijarnu primjenu protiv jednogodišnjih širokolisnih korova u strnim žitima mogu se koristiti neki od slijedećih herbicida: Basagran DP-P, Duplosan-DP, Deherban fluid, Optica i sl. Tretiranje izvršiti do stadija pojave prvog koljenca, na parcelama gdje su zasijani pšenica i ječam.

Protiv višegodišnjih širokolisnih korova u strnim žitima mogu se koristiti slijedeći herbicidi: Secator OD, Secator WG, Husar OD, Lotus 300 SL, Lontrax, Starane 250 i sl.Tretiranje izvršiti do stadija pojave drugog kojlenca u usjevima ozime i jare pšenice kao i ozimog i jarog ječma.

Do stadija formiranja vršnog lista-zastavičara mogu se koristiti neki od slijedećih herbicida:Vega, Fox, Tomigan 250 EC, Patrol, Starane 250, Voro Plus i sl. Protiv uskolisnih travnih korova (kao što su obična pirika,obična zubača, sivi muhar, livadarka i slakoperka) mogu se koristiti: Puma super, Puma extra, (u usjevu ozima i jara pšenica, kao i ozima raž), Axial 5 EC, (u usjevu ozima pšenica i ozimi ječam). Odabrani herbicid strogo koristi u skladu sa preporukom proizvođača.